Izveštaj sa radionice na kojoj smo saznali kakav je Vranac u svojoj suštini, ko su mu roditelji, koji su najbolji klonovi, šta mu je potrebno da bi dao vina vrhunskog kvaliteta i naravno degustirali neka od njih…
Na nedavno održanom 7. Internacionalnom salonu vina Monte Vino 2017. u Podgoričkom hotelu Hilton, održana i jedna zanimljiva radionica o vrancima. Očekivano, organizator radionice bila je kompanija 13. Jul Plantaže verovatno najveći svetski proizvođač grožđa i vina ove sorte i njihova direktorka sektora za razvoj i istraživanje prof. dr Vesna Maraš. Upravo ova dama, otkrivala nam je tajne ove, za ceo Balkan, tako značajne sorte.
Tradicija gajenja vinove loze u Crnoj Gori datira još iz preromanskog perioda. U to vreme, loza se najviše uzgajala na području oko Skadarskog jezera. Vinogradarstvom su se nakon toga bavili i Rimljani koji su ostavili brojne tragove i zapise o uzgoju i sortama vinove loze i kulturi spravljanja i uživanja u vinu. Godinama kasnije, u srednjem veku, sa obala Skadra, vinogradi se šire i na Crmničko polje. Postoje zapisi kojima je 1484. godine Ivan Crnojević poklonio Cetinjskom manastiru vinograde oko Rijeke Crnojevića. Već u XIV veku pišu se testamenti, ugovori koji svedoče o tadašnjem postojanju vinograda u okolini Budve, Tivta i Kotora. Prema dokumentima iz Kotorskog arhiva, Crmnica je bila glavni proizvođač grožđa i vina u Crnoj Gori.
Ipak, ozbiljniji rad na razvoju vinogradarsva ovog kraja, počinje vladavinom Kralja Nikole (1860-1918), koji uvodi zakon prema kome svaki mladoženja pre ženidbe, a shodno svom imovnom stanju, mora zasaditi 100 do 1000 čokota vinove loze. U to vreme, osnivaju se i prvi rasadnici vinove loze i uspostavljaju prve regulative u proizvodnji vina. Isto tako, vina se šalju u svet na ocenjivanja i odatle vraćaju sa nagradama poput:
- Prve nagrade, 1907. godine na Izložbi vina balkanskih zemalja u Londonu i
- godine Izložbe vina u Beogradu gde je crnogorski Vranac svrstan među šest najboljih vina u državi
- godine počinje realizacija projekta „Ćemovsko polje“ koja predstavlja prekretnicu u daljem razvoju crnogorskog vinogradarstva i vinarstva. Ćemovsko polje danas čini 2310 hektara vinograda, od čega polovinu (preciznije 1174 ha) čine zasadi Vranca.
O sorti
Svaka sorta, pa i Vranac, vezuje se za određenu teritoriju, istoriju, kulturu i tradiciju jednog područja. Sve to doprinosi isticanju autohtonosti i značaju teroara u ispoljavanju njenih najboljih osobina. Pored brendiranja sorte, ovo može biti i značajan momenat u domenu brendiranja cele regije.
Poreklo: Dugo se već zna da je Kratošija jedan od roditelja Vranca, dok se za drugog pretpostavljalo da je neka od autohtonih crnogorskih sorti. Istraživanja još nisu u potpunosti završena ali, kako stvari stoje, krajem godine, kada ova informacija bude i 100% pouzdana, biće organizovana i konferencija o Vrancu na kojoj će ova činjenica biti obelodanjena, a vasceli vinski svet sa time upoznat. Geografski gledano, Vranac izvesno vuče poreklo iz Crmnice u Crnoj Gori.
Sinonimi: Vranac, Vranac crmnički, Vranac crnogorski
Čokot: bujan, cvet hermafroditan, bobica je srednje velika i duguljasta, pokožica tanka, plave boje sa obilnim pepeljkom.
Grozd: srednje velik, cilindričan, srednje zbijen, mase 160 do 250 gr.
Berba: sazreva u III epohi (pozna sorta), septembar
Šira: kod zrelog grožđa sadrži 20-24% šećera i 5-7g/l kiselina
Varijacije i klonovi: Selekcionisano je (i 2014. godine priznato) 7 klonova sorte Vranac, od kojih su se, empirijski utvrđeno, kao najbolji pokazali klonovi 3 i 4.
Vino proizvedeno od ove sorte grožđa je prijatno, harmonično, specifičnog sortnog mirisa i ukusa i sadrži 11-14% alkohola i 5-6 g/l kiselina. Intenzivno duboke crvene boje sa purpurnom nijansom. Na mirisu i ukusu podseća na zrele višnje i šumsko voće. Prijatne je oporosti i poseduje sposobnost odležavanja i sazrevanja.
Degustaciona zabeleška:
- Vranac 2015
Mlad, voćan, svež, blagih tanina pred kojima je još vremena za sazrevanje. Aromatski kompleks čini sitno šumsko voće, maline i višnje, što i jesu sortne karakteristike svakog Vranca. Odležavanje isključivo inox, 13% alkohola i 5-6 g/l kiselina.
- Vranac Pro Corde 2012
Nastao u saradnji sa profesorima iz Francuske koji su potvrdili da je upravo količina fenolnih materija u ovom vinu, ona idealna dnevna mera za zdravlje srca i krvnih sudova pa odatle i naziv „pro corde“ što u prevodu sa latinskog znači „za srce“. Veći deo vina odležava u inoxu, dok 35% ide u hrastove barike nakon čega se kupažira, flašira i godinu dana kasnije pušta na tržište. Vino se proizvodi u ograničenoj seriji i karakterišu ga arome sitnog šumskog voća, nežno ukomponovana vanila i raskošni, zreli tanini.
- Vranac Barrique 2012
Odležavanje 80% u francuskom i 20 % u američkom hrastu ovom vinu daje posebnu punoću i kvalitet. Bogato polifenolima, moćno, puno agresivnije od ostalih. Ipak, bitno je reći da barik ne pokriva sortne karakteristike Vranca, te da je vino prijatno, meko, fino zaokruženo, koncetrovano i sveže. Sadrži 14% alkohola. Pravo gastronomsko vino, reklo bi se.
- Vranac Rezerve 2011
Gastronomi imaju običaj da kažu da je ovo najbolje vino u paleti Vranaca iz kompanije 13. jul Plantaže. Vino koje će se lako sljubiti sa velikim brojem jela i koje vas nikada neće izneveriti. Sadrži 14% alkohola što ovom vinu garantuje dugovečnost.
- Medun 2011 (kasna berba)
Jedino desertno vino u paleti proizvoda ove kompanije. Sadrži 50 gr neprevrelog šećera, a proizvodi se tako što se grožđe pre berbe ostavlja da se osuši na čokotu. Sadrži 15% alkohola i 7g/l kiselina. Odležava u bačvama od francuskog hrasta i izuzetno je koncentrovano, neverovatno sveže, sjajnih kiselina, izuzetno puno i strukturno s karakterističnim sortnim aromama i mirisom suvog grožđa.