Iako vodi poreklo iz Crne Gore, Svetski dan vranca, najznačajnije autohtone sorte grožđa na Balkanu, ustanovilo je udruženje „Vina Makedonije“ 2019. godine, s ciljem da ovu sortu promoviše globalno.
Za razliku od mnogih drugih, vranac je potvrđeno, stopostotno autohtona balkanska sorta. Preciznije, vranac vodi poreklo iz Crne Gore, gde je nastao spontanim ukrštanjem lokalnih sorti kratošija i duljenga, što je i naučno potvrđeno 2017. godine.
Šta zapravo znači „autohtono“?
Iako poreklom iz Crne Gore, gde je posađen (prema podacima iz 2019.) na 3.600 hektara, vranac je svoju drugu domovinu pronašao u susednoj Severnoj Makedoniji. Da se ovde po prilično odomaćio, svedoči i činjenica da se pod zasadom ove sorte nalazi čak 10.800 hektara makedonskih vinograda. Ovo su ujedno i najveći zasadi na svetu pod ovom sortom pa ne čudi ideja, potekla od makedonskog udruženja „Vina Makedonije“ da inicira obeležavanje Svetskog dana vranca. Istini za volju, u Severnoj Makedoniji vranac nazivaju vranec, pa je iz pijeteta prema komšijama, ne samo iz Crne Gore, logo urađen tako da sugeriše na obostrano korišćenje imena. Vranaca ima i u Bosni i Hercegovini, na oko 480 hektara, ali i na teritoriji Srbije, sa oko 598 hektara, od čega se 478 hektara nalazi u regionu Kosovo i Metohija, a ostatak od 120 hektara je raspoređen na Sremski rejon 9ha, dok se ostatak nalazi u regionu Centralne Srbije i to najvećim delom u rejonu Tri Morave.
Inače, vranac je reč koja opisuje snažnog i moćnog konja izrazito crne dlake, dok je i vino ove sorte veoma sličnih karakteristika. Vranac je ujedno i jedan od razloga zbog koga se crvena vina na Balkanu često zovu i crnim. Vranac, kao sorta, je veoma otporan na visoke temperature i ne preporučuje se za sadnju u hladnijim regionima. Upravo to je razlog zašto su zasadi vranca u Srbiji skoncentrisani u južnije predele. S druge strane, fenomen globalnog zagrevanja definitivno utiče i na vinogradarske trendove te će u godinama koje dolaze biti zanimljivo pratiti vranac i na Fruškoj gori npr. gde se za sada vina ove sorte uglavnom uspešno vinifikuju kao rozei. Prema informacijama kolega iz Severne Makedonije, slično se dešava i u drugim regionima sveta pa je realno očekivati širenje zasada pod vrancem, pre svega zahvaljujući Severnoj Makedoniji koja je, prema rečima Elene Mladenovske Jelenković, izvršne direktorke udruženja „Vina Makedonije“ u promociju vina ove sorte do sada uložila više od 2 miliona evra.
Kao najveći svetski proizvođač grožđa i vina ove sorte, koji čini više od 38% celokupnih makedonskih vinograda, Severna Makedonija će nastaviti da ulaže u promociju vranca. Srpsko tržište, naviklo mahom na komercijalna vina ove sorte, takođe sve više otkriva potencijale vranca kako kao monosortnih vina tako i u kupažama. Zapravo, izbor na policama je prilično zanimljiv pa se može napraviti dobar izbor kako po cenovnom tako i kvalitativnom kriterijumu.
U Beogradu, ove godine je za stručnu javnost, u Wineq – centru vinske kulture, organizovana degustacija vranaca makedonske vinarije Tikveš. Prisutni su imali prilike da probaju Alexandria Cuvee 2018 (kupaža vranca 70%, merloa 20% i kaberne sovinjona 10%), Vranec Special Selection 2018, kao i vertikalu Barovo red (2018,2017,2016 i 2015), vina iz istoimene tikveške butik vinarije.
Uz žalost što Srbija, baš kao i BiH, ni ove godine nisu našle za shodno da više budu uključene u obeležavanje Svetskog dana vranca, ostaje nada za budućnost jer Balkan, bar kada je vranac u pitanju zaista ima šta da ponudi.