Jedan deo od 374.000 preduzeća, preduzetnika, udruženja i drugih pravnih lica koja rade u Srbiji neće moći da do 31. marta preda završne finansijske izveštaje i na regularan način završi prethodnu poslovnu godinu. Iako je Agencija za privredne registre za mesec dana (rok je bio 28. februar) odložila predaju završnih finansijskih izveštaja, već izvesno vreme jasno je da izveštaji neće moći da budu predati ni posle tog roka jer je Zakon o računovodstvu donet 2013. i sedam njegovih podzakonskih akata gotovo je nemoguće primeniti u praksi.
Posledice toga trpeće, pre svega, kompanije i knjigovodstvene agencije zbog dodatnih troškova, povećanog radnog angažovanja, ali i kazni za one koji ne stignu da pripreme završne finansijske izveštaje. Trpeće i država jer će najveći deo troška koji će imati kompanije i knjigovodstvene agencije zapravo biti manjak u budžetu.
Problem sa Zakonom o računovodstvu nastao je još prilikom njegovog donošenja jer je donet na osnovu ukinutih direktiva EU i suprotno međunarodnim računovodstvenim standardima koje je Srbija primenjivala poslednjih deset godina.
Kompanije, strukovna udruženja poput Saveza računovođa i revizora Srbije i računovodstvene agencije ukazivali su na to da je primena novog propisa suprotna međunarodnoj računovodstvenoj praksi, da su troškovi njegove primene ogromni, a pre svega da zakonski propis s podzakonskim aktima nije primenljiv.
Ceo tekst, kao i razgovor sa našom Tijanom Naumović, ovlašćenim računovođom i direktorkom agencije Tio Trade d.o.o. preuzet je (uz dozvolu uredništva) sa sajta magazina Market Network. O tome kakve i kolike su posledice kompanija koje ne uspeju da svoje obaveze izvrše na vreme i da li i koliko bolju kontolu obezbeđuju novi propisi pročitajte OVDE.